Cijena danske prasadi u odnosu na prasad s njemačke burze

Na tržištima Hrvatske, Srbije i okolnih zemalja nema dostatnih količina prasadi za tov pa se ista uvozi

Već nekoliko godina primjetan je evidentan nedostatak prasadi za tov kako u Hrvatskoj, tako i u okolnim zemljama Balkana kao što su Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Makedonija i Crna Gora. Ova proizvodna disproporcija nije nastala preko noći i preko noći se neće moći ispraviti već će trebati uložiti ogromne napore kako bi se u nadolazećem razdoblju od 5 – 10 godina pokušala barem malo amortizirati i samo djelom ispraviti. Veliki poremećaji u normalnom funkcioniranju života kao što su elementarne nepogode, ratovi ili različite epidemije (još uvijek prisutna epidemija SARS CoV-2), zapravo pokazuju snagu svake pojedine države jer ukoliko nije u stanju proizvesti hranu za potrebe svog stanovništa, na površinu dolaze sve organizacijske slabosti svake od njih. Na žalost bolna činjenica je da niti jedna od spomenutih država trenutno nema mogućnost proizvodnje dostatanih količina prasadi za tov za potrebe vlastite klaoničke i prerađivačke industrije pa se svaka od njih oslanja na uvoz uglavnom danske prasadi kao jedne od najkvalitetnije, ne želeći umanjiti kvalitetu ostalih genetskih kuća u Europi kao što su Topigs Norsvin ili Pig Improvement Company (PIC). Danska je kao država među najvećim izvoznicima svinjskog mesa, a više od 100 godina proizvodnja svinja je glavni izvor prihoda ove zemlje. Također, ona je među svjetskim liderima u područjima uzgoja, selekcije, kvalitete, sigurnosti hrane, dobrobiti životinja i sljedivosti (iznimno visoki standardi uzgoja i proizvodnje svinja). Ovo su razlozi zašto je Danska među najvećim svjetskim izvoznicima svinja i mesa od svinja. Tržište prasadi za tov je u velikom rastu i taj potencijal svi veliki danski proizvođači žele iskoristiti. Iz sljedeće tablice je jasan proizvodni kapacitet Danske koja ima oko 13 milijuna svinja u usporedbi s analiziranim državama u okruženju. 

Vidljivo je da kada bi se promatrale sve države skupa (exYU) da bi broj svinja dosegao samo 40% Danske, iako bi ukupan broj stanovnika bio 3,3 puta veći, dok bi proizvodna povšina bila gotovo 6 puta veća od Danske. Zbog tih činjenica broj svinja po stanovniku bi i nadalje bio 18 puta manji nego u Danskoj, dok bi broj svinja po km2 bio 163 puta manji! Ovo su makroekonomski kapaciteti zemalja koji upućuju da postoje ogromne mogućnosti za povećanjem proizvodnje te jasno ukazuju na slabosti istih u smislu primjene suvremenih tehnologija proizvodnje i same organizacije proizvodnje s naglaskom na Hrvatsku i Srbiju prije svega kao zemalja koje su u mogućnosti iskoristiti komparativne prednosti za proizvodnju kukuruza i drugih žitarica te uzgoj svinja, ali to ne rade na adekvatan način.

 

              Od 2016. godine VAEX po prvi puta prikazuje cijene za prasad iz Danske obzirom da je primjetan trend rasta danske trgovinske razmjene sa svinjama tako da Danska kotacija postaje sve važnija referenca. Na Nord-West (DE) burzi uobičajeno je prikazivanje cijene za prase na bazi 25 kg žive vage, dok se cijena danske prasadi uobičajeno prikazuje na bazi 30 kg žive vage jer farmeri u danskoj preferiraju teže prase prilikom ulaska u tov. Ako bi se uspoređivale prosječne godišnje cijene prasadi za tov na Nord-West (DE) burzi i danskoj (DK) burzi koju uglavnom određuje najveća danska klaonica Danish-crown situacija bi izgledala kao na slikama 1 i 2, uz napomenu kako su za 2020. godinu prikazani podaci samo do 45 tjedna u godini.

Od 2017. godine VAEX prikazuje posebno cijene za PRRS negativnu i PRRS pozitivnu prasad gdje PRRS pozitivna prasad ima uvijek nešto nižu prodajnu cijenu.  Kada bi se prosječne godišnje cijene različitih prodajnih masa (25 vs. 30 kg) svele na cijenu po 1 kg žive vage u eurima situacija bi bila neznatno drugačija u korist prasadi koja se nabavlja iz zemalja koje primjenjuju Nord-West (DE) burzu jer ista ima nešto višu cijenu od prasadi iz Danske bez obzira radilo se o PRRS pozitivnoj ili negativnoj prasadi. Iz slike 2 je vidljivo da je u zadnje dvije godine prodajna cijena prasadi iz Danske stabilna uz minimalne oscilacije, dok je varijabilnost cijene prasadi s Nord-West (DE) burze po godinama puno veća. Zanimljivo je npr. ukazati da manja cijena prasadi koja je PRRS pozitivna nije konstantna i da se mjenja iz tjedan u tjedan kao i godine u godinu te da su kolebanja od -0,9% pa čak do -12,0%, što znači da PRSS- prasad za tov mogu biti skuplja i do 12% u odnosu na PRRS pozitivnu prasad. Ako se sagleda prosječna godišnja cijena prasadi u zadnjih 5 godina za tov porijeklom iz Danske vidljivo je da je cijena PRRS- prasadi konstantna uz manja odstupanja što je primjetno i na slici 2.

Iz tablice 2 uočljivo je kako je prosječna cijena prasadi za tov u promatranom razdoblju iznosila 56,78 €/glavi za PRRS- prasad, odnosno 55,62 €/glavi za PRRS+ prasad na bazi 30 kg žive vage, dok je na njemačkoj Nord-West (DE) burzi cijena bila za oko 5 € manja jer se radi o lakšoj prasasdi za 5 kg (osnova obračuna cijene je 25 kg). Posljednje dvije godine raspon cijene značajno povećan u odnosu na prethodne godine bez obzira koja se burza promatra i čak je veći na danskoj burzi.

 

Rast ili pad cijene tovljenika također može biti odlučujući faktor za razičite cijene prasadi, ali ne i jedini faktor koji uzrokuje kolebanje cijene prasadi. Tržišni uvjeti poput sezonskih skokova u južnoj Europi, rasta i pada proizvodnje, također određuju rast ili pad cijena prasadi. Navedene cijene predstavljaju samo bazične cijene uz koju obično ide i nadoplata (tzv. premija) na tu osnovnu cijenu. Ova premija može ovisiti o razlici u zemlji, tržištu, korištenim vakcinama, veličini farme, kvaliteti, zdravstvenom stanju prasadi, veličini grupe za isporuku, udaljenosti farme i slično. Svakako da na konačnu cijenu utjecaj imaju i troškovi prijevoza iz zemlje gdje se prasad kupuje jer što je farma na kojoj se prasad kupuje udaljenija od mjesta isporuke prasadi obračun cijene je viši.

 

Bez dugoročnih proizvodnih strategija, jasnih planova proizvodnje, te precizne evidencije proizvodnih informacija nema uspjeha!

 

Kontinuirani rad na povećanju proizvodnje domaće sirovine za preradu je prioritet jer niti jedna zemlja u okruženju nema dostatnu proizvodnju tovljenika za svoje potrebe. Kako se proizvodnja prasadi ne smije prepustiti slučaju tako se i o kvaliteti tovljenika na liniji klanja mora voditi računa radi zadovoljavanja potreba klaoničke i prerađivačke industrije. Finalni proizvod treba biti što je moguće homogeniji. Za ilustraciju od oko 1 milijun zaklanih tovljenika godišnje u hrvatskim klaonicama, oko 43 % čine tovljenici PIC genotipa, 30% čine tovljenici Topigs Norsvin genotipa, dok se ostatak od 23% odnosi na tovljenike različitog podrijetla uz manji udio danske genetike. 

 

Autor: mr.sc. Damir Rimac, dipl.ing.agr.

Vaš izravni kontakt

Sano - Suvremena hranidba životinja d.o.o.
044/568-000
044/670-816
Industrijska cesta 1, Potok
44317 Popovača
Hrvatska
mr.sc. Damir Rimac
Savjetnik za velike svinjogojske sustave
+385 99 261 77 47
Hrvatska