Efikasna primjena digitalizacije u poljoprivredi
Protekle subote, na poziv Njemačke privredne komore u Srbiji, stručnjaci firme SANO prezentirali su na skupu u kongresnom centru hotela Radison mogućnosti primjene digitalizacijskih tehnika u suvremenoj poljoprivredi, s naglaskom na mliječno govedarstvo. U publici se našlo 70-tak vrlo zainteresiranih slušača, mahom farmera zainteresiranih za modernizaciju svojih kapaciteta, ali i predstavnika velikih sistema koji žele tehnološki i financijski optimizirati svoje poslovanje, te predstavnika univerziteta, uzgajivačkih organizacija, novinara i dr.
Uvodno je direktor SANO Grupe za jugo-istočnu Europu, dr. Branimir Kampl, prikazao osnove digitalizacijskih tehnika i njihove razne oblike primjene u modernom poslovnom svijetu. Nakon toga uslijedio je prikaz mogućnosti unapređenja poslovanja mliječnih farmi na bazi primjene digitalizacijskih tehnika u povećanju mliječnosti, intenzifikaciji reprodukcije, ranoj dijagnostici zdravstvenih poremećaja i drugo. Naglasak je na mogućnostima povećanja poslovnih, tj. financijskih rezultata, koje se mogu prikazati suvremenim tehnikama u planiranju ovakvih investicija. Neophodan je element „digitalizacije“ mentaliteta proizvođača, a što je i ključan preduvjet unapređenja privrede u cjelini, da se naglasak u planiranju i provođenju poslovanja stavi na povećanje prihoda jer se na taj način mogu znatno nadmašiti financijski efekti podsticaja, koji su ionako u opadanju na svim područjima.
Osnova suvremene ishrane mliječnih krava bazirana je u potpunosti na digitalizacijskoj tehnici. To je u svom izlaganju detaljno prikazao g. Tomislav Bosilj, direktor SANO HR, i voditelj digitaliziranog laboratorija koji je dio jednog od najpoznatijih laboratorijskog sistema u svijetu, CVAS (Cumberland Valey Analitical Services, USA). Funkcioniranje suvremenih programa za izračun obroka i strukturiranje hranidbe počiva na laboratorijskoj analizi kabastog krmiva, ali ne samo na klasičnim parametrima kao što je koncentracija pojedinih hranjivih materija, nego njihove frakcije i dinamička svojstva probave u organizmu životinje. Na taj način se može puno bolje iskoristiti hrana koju imamo na raspolaganju i iz iste količine hrane proizvesti osjetno veću količinu mlijeka, sve uz znatno niži trošak te veći profit. Laboratorijska analiza dobivena digitalnom tehnikom uključuje 60 parametara, od kojih je posebno vrijedna probavljivost obroka. Tako dobiveni podaci ulaze u softver za izračun obroka i formira se obrok puno veće efikasnosti. Ovaj pristup omogućava bolje iskorištavanje genetike (poznato je da naša genetika nije iskorištena niti 50% zbog neadekvatne ishrane i managementa) kao i poljoprivrednih površina. S tim u vezi naglašena je i analiza tla putem XRF uređaja koji analizira sve minerale i anorganske komponente na bazi apsorpcije spektra rendgenskih zraka, što je najsuvremenija tehnika koja se primjenjuje u laboratorijskoj analitici. Preporuka je raditi ovakvu analizu 6 do 7 puta godišnje, premda sadašnji veći korisnici analiziraju svoj kabasti obrok i jedan puta tjedno.
Temu je zaokružio SANO ekspert za mliječno govedarstvo, dr. Zoran Damnjanović, koji je prikazao detalje koristi koje imaju proizvođači mlijeka od primjene modernih softvera, sa naglaskom na management, ishranu, reprodukciju, ranu dijagnostiku zdravstvenih poremećaja i drugo, i to na temelju vlastitih iskustava sa AFIMILK sistemom. Naime, u regiji jugo-istočne Europe instalirano je cca 60 AFIMILK sistema, tako da postoje vlastita iskustva sa veličinom investicije i vremenom povrata sredstava, odnosno financijske analize koristi koju farmer ostvaruje. Najinteresantniji podatak je bio prikaz financijske analize primjene cjelovitog sistema digitalizirane ishrane, reprodukcije i managementa, sve u okviru tehnološkog paketa koji nudi firma SANO značajnim proizvođačima, gdje je jedan farmer sa 180 krava, nakon investicije od cca 50.000 EUR (radi se o velikoj farmi) već u prvoj godini ostvario 28% povećanje proizvodnje mlijeka, što u brojkama znači 411.000 Litara, uz uštedu troškova hrane od 20% po jedinici proizvoda, što je dovelo do povećanja prihoda (IOFC = zarada iznad troškova hrane) za 125.781 EUR. Farmer je u 2. godini, uz dodatno povećanje financijskog efekta od proizvodnje mlijeka, ostvario i dodatni prihod prodavši cca 60 junica koji su, zbog povećane reprodukcijske efikasnosti, bile višak nakon vlastitog remonta. Zaključak je da digitalizacijske tehnike mogu donijeti značajno povećanje mliječnosti i sveukupnog poslovanja farme pod uvjetom da se postavi i provede efikasan projekt uz tehnološko-financijsku analizu, za što je neophodna suradnja sa kompetentnim stručnjacima koji imaju vlastita praktična iskustva na tom području.
