Odbiće prasadi kao kritična faza u tehnologiji proizvodnje prasadi
Kako da vaša prasad započnu novu fazu života kao zdrave, snažne i otporne jedinke
Faza odbića prasadi je vrlo osjetljivo vrijeme za farmera u tehnologiji proizvodnje svinja jer nova hrana i promjena mjesta često uzrokuju probleme. Iz navedenih razloga se posebna pažnja mora posvetiti hranidbi i uvjetima držanja prasadi. Jedna od najboljih definicija odbite prasadi: životinje u starosti 3 - 4 tjedna koje su od rođenja prirasle najmanje 5 puta prije nego se prebace u drugi sektor (uzgajalište). Uobičajena tjelesna masa prasadi nakon sisanja je 7-8 kg. Ova promjena predstavlja značajan stres za prasad jer se istovremeno mijenja nekoliko faktora kao što su okolina, novo grupiranje i resocijalizacija, tehnologija hranidbe i pijenja vode (nove hranilice, nove pojilice) ili patološko okruženje s novim mikroorganizmima. Osim toga, prasad se u potpunosti moraju prilagoditi čvrstoj hrani jer krmača koja je od rođenja primarni izvor hrane više nije dostupna za njih (nema mlijeka). U tehnološkoj fazi odbića prasadi, treba izbjegavati njihovo preopterećenje gastrointestinalnog trakta (GIT) jer se mogu pojaviti proljevi i edemska bolest kao posljedica kolibaciloze. Samo zdrava prasad mogu imati dobru konverziju hrane i visoke dnevne priraste, a farmer može biti sretan.
Što treba imati na umu u fazi odbića prasadi?
U uzgajalište ulazi prasad kojoj je pasivni homologni imunitet pri kraju, a aktivni imunitet se još nije razvio (slika 1), pa je potrebno udovoljiti mnogim zahtjevima prasadi u pogledu smještaja i hranidbe (smještaj + hranidba = uspjeh).
Slika 1. Razvoj pasivnog i aktivnog imuniteta prasadi (prilagođeno po Serafino i sur., 2022)
Smatra se da je potrebno 3 - 4 tjedna da prase razvije bakterijski imunitet i 3 - 5 mjeseci da se generiraju antitijela protiv virusa. Na razvoj imunološkog sustava prasadi značajno utječu tehnologija i način hranidbe. Iz vlastitog iskustva može se reći da je optimalan dnevni prirast u uzgoju 400-450 g/dan jer omogućava normalan razvoj bez prevelikih individualnih variranja u tjelesnoj masi i postizanje 28 - 30 kg sa 70 - 75 dana životne starosti. Normalan prosječni dnevni prirast prasadi u prvim danima uzgoja se kreće 180-210 g/dan, dok na kraju tog razdoblja on iznosi > 650 g/dan. S druge strane prosječni prirasti < 350 g/dan u fazi uzgoja imaju za posljedicu veliko raslojavanje prasadi i povećana ekonomska klanja, ali i stvaranje zakržljalih jedinki koje kasnije niti s najboljom hranidbom ne postižu normalnu završnu masu u tovu.
Što prasad prije počne konzumirati čvrstu hranu nakon odbijanja oštećenja crijevnih resica će biti manja. Prasad koja je tokom sisanja dobro naučila jesti predstarter (npr. Bonni-M Forte® ili Bonni-M 3 Pellet® ili SanAmmat Puddino®), lakše prebrode samo odbijanje od sise. Pojedini autori navode da je takva prasad pred odbijanje uzimala 250 - 350 g/dan takve smjese. Postoje brojni primjeri iz prakse koji pokazuju kako prasad koja nije dobivala predstarter za vrijeme sisanja po odbijanju ne jede niti najkvalitetnije krmne smjese i sav postignut prirast izgubi za nekoliko dana, a razlog su velika oštećenja crijevnih resica. Računa se da je potrebno 10 - 14 dana da se konzumacija normalizira i 14 dana da apsorpcija energije bude kao prije odbića.
Slika 2. Visoke pH vrijednosti u želucu prasadi nakon odbića
Preporuka je unaprijed naviknuti prasad na novu hranu, kako bi ovaj teški prijelaz u fazi uzgoja bio što lakši za prasad. U tu svrhu, prasad se u prasilištu počinje hraniti novom hranom 3 – 5 dana prije samog odbića (miješanje hrane) ili kao druga mogućnost, nakon odbića u uzgoju nastaviti hraniti prasad sa predstarterom još nekoliko dana i nakon toga postepeno prelaziti na novu hranu (starter). Da bi promjena hrane funkcionirala bez ikakvih problema, starter za odbiće (npr. PreKern Forte®, PreKern Forte 3®, PreKern 4 Brösel® ili Babsy®), mora sadržavati iste visokoprobavljive komponente kao i prethodni predstarter (npr. Bonni-M Forte®, Bonni-M3 Pellet® ili SanAmmat Puddino®). U prvih 3-5 dana u uzgajalištu prasad malo jede zbog borbe u grupi (repozicioniranje unutar grupe i uspostava nove hijerarhije), kao i istraživanja i radoznalosti novog smještaja. Kao rezultat toga smanjuje se proizvodnja klorovodične kiseline (HCl) i enzima, što posljedično dovodi da se pH želuca povećava, a probavni kapacitet se smanjuje (slika 2). Previsok pH želuca znači da se unesene hranjive tvari putem hrane/obroka ne mogu u potpunosti razgraditi. Zbog toga ulaze u tanko crijevo djelomično neprobavljene i dostupne su tamo koliformnim bakterijama kao izvor hrane (slika 2). Ovo često dovodi do po život opasnih koli infekcija kao što su proljev, edemska bolest ili otrovanje i šok od koli toksina. Iz svega navedenog, važno je naglasiti da vaša prasad uzima visokokvalitetnu hranu s visokim stupnjem probavljivosti odmah nakon odbića. Iz tog razloga, treba voditi računa da se hrana u obliku predstartera počne konzumirati što ranije, da se konzumira kvalitetan starter nakon odbića, da je takva hrana lako probavljiva i da potiče dobro zdravlje crijeva prasadi. Nizak kapacitet vezanja kiselina postiže se s jedne strane minimiziranjem sadržaja proteina i minerala u smjesi/obroku jer upravo ti sastojci izrazito vežu kiseline (visok kapacitet vezanja kiselina). S druge strane, odabir mineralnih komponenti igra važnu ulogu, npr. izvori kalcija u kojima je kalcij vezan za kiselinu (Ca-butirat, Ca-formijat ili Ca-citrat), imaju niži kapacitet vezanja kiselina od kalcijeva-karbonata (CaCO3). Osim toga, starter za prasad treba sadržavati slobodne organske kiseline (u obliku zakiseljivača kao što je proizvod SanoCid®) koje smanjuju pH vrijednost u hrani i želucu. Ovo povećava probavljivost hranjivih tvari, potiče osnovne funkcije probave i tako sprječava probavne smetnje i poremećaje (disfunkcije).
Kapacitet vezanja kiselina vs. pojava proljeva kod prasadi
Hranidba odbijene prasadi predstavlja veliki izazov jer je s jedne strane potrebno zadovoljiti sve nutritivne potrebe, a s druge strane izbjeći gotovu sigurnu pojavu proljeva. Ovi proljevi su posljedica hipoaciditeta ili aklorhidrije, jer čvrsta hrana ima veliku pufersku sposobnost te apsorbira značajne količine želučane kiseline (HCl). U tome slučaju nema baktericidnog djelovanja (normalna pojava s 40 - 50 dana starosti), pa lakše dolazi do želučano-crijevnih infekcija (npr. E. coli). Ako se proljev pojavi iznimno je važno u takvim situacijama staviti ih na post jer njihova crijeva ne mogu probavljati hranjive tvari na ispravan način (ovo naravno dovodi do regresije njihova rasta i razvoja). U tome je slučaju bitno osigurati im dovoljno svježe vode uz dodatak elektrolita radi prevencije dehidracije (npr. Sanolyte®).
Najjednostavniji način preventivnog djelovanja na pojavnost edemske bolesti kao tehnopatije u tehnologiji proizvodnje prasadi je reducirana/ograničena hranidba prasadi kroz 7- 10 dana. Ograničenje hrane im je potrebno jer prasad konzumira veće količine čvrste hrane koja opterećuje nedovoljno razvijen želudac i uzrokuje probavne poremećaje i proljev koji nije posljedica samo promjene sastava obroka (predstarter >> starter), već i povećane količine konzumirane hrane.
Drugi način uspješne borbe protiv edemske bolesti, odnosno kolibaciloze u fazi uzgoja je modulacija GIT-a na način da se omogući dodana konzumacija propionske i mravlje kiseline kao organskih kiselina koje imaju povoljan efekt na GIT prasadi i ujedno značajno smanjuju potrošnju antibiotika. Mnogi starteri imaju u sebi ugrađene zakiseljivače no međutim to vrlo često može biti od slabe koristi jer prasad pije vodu 2,5 puta više nego što jede, tako da će primjena odgovarajuće puferirane mješavine organskih kiselina kroz vodu za piće (npr. Acidosan®) pomoći prasadi da održi nizak pH u želucu kako bi se probava optimizirala.
Slika 3. Previsoka sposobnost vezanja kiselina hrane dovodi do slabe probave hranjivih tvari i proliferacije bakterija u crijevima te pojave proljeva
Važnost visoko probavljivih komponenti u starterima za odvikavanje prasadi
Starter treba uvijek biti sastavljen od lako probavljivih komponenti bez štetnih sastojaka. Stoga se u fazi odbijanja prasadi mogu i trebaju koristiti samo vrlo male količine sojine sačme ili brašna jer sadrže tzv. antinutritivne sastojke (inhibitori enzima, alergeni …) koji su prikazani u tablici 1. Oni negativno utječu na probavne procese i zdravlje vaše prasadi, a zbog njih je i imunološki sustav prasadi pod određenim stresom. Navedeno bi trebalo spriječiti pod svaku cijenu u vrijeme odbića prasadi jer je prasadi tada potrebna najveća zaštita. Aktivni imunitet u ovom periodu još nije u potpunosti uspostavljen, a antitijela majčinog mlijeka su već degradirana (pad pasivnog imuniteta) što je vidljivo i na slici 1.
Iz svih gore navedenih razloga, hrana za odvikavanje tzv. „starter“ treba sadržavati uglavnom visokokvalitetne nosače proteinske komponente – kao što su mliječni proizvodi (npr. sirutka), posebno obrađeni proteinski koncentrat soje, proteine krumpira, hidrolizat proteina iz crijevne sluznice, hidrolizirane krvne stanice i hidroliziranu krvnu plazmu. Proteinski hidrolizati su posebno visokokvalitetni izvori animalnih proteina jer imaju optimalan odnos aminokiselina. Osim toga imaju i bioaktivne sastojke koji dodatno potiču rad imunog sustava. Zbog izvrsne kvalitete proteina i vrlo visoke probavljivosti, metabolizam i gastrointestinalni trakt (GIT) se ublažavaju, a važne aminokiseline su dobro iskorištene. Upravo na ovaj način proizvođači štite imunološki sustav svoje prasadi i podržavaju njihovo zdravlje i motivaciju jer energija i proteini koji se koriste za proizvodnju antitijela (iz kolostruma) više nisu dostupni za rast i proizvodne performanse.
Tablica 1. Antinutritivni faktori (ANF) u proizvodima od soje (Peisker i sur., 2003)
Iz svega navedenog u tablici 1 prva hrana za prasad u ovoj fazi uzgoja je ključna za to koliko će prasad dobro rasti i razvijati se nakon odbića od majke i tranzicije s mlijeka na čvrstu hranu u ovoj II. fazi proizvodnje i uzgoja. Uspješno zalučenje krmača i odbiće prasadi od majke u samo nekoliko sati definira koliko su vaše životinje kasnije osjetljive na bolesti, uspijeva li opskrba esencijalnim hranjivim tvarima i postižu li se dobri dnevni prirasti u skladu s definiranim ciljevima.
Zaključak
Za optimalno upravljanje u fazi odbića potrebno je odgovoriti na sljedeća pitanja. Kako je moguće izbjeći pojavu proljeva i smanjen rast nakon odbića i kako se mogu postići visoki dnevni prirasti te potaknuti rast prasadi čak i u ovoj osjetljivoj fazi? Uz nizak kapacitet vezanja kiselina kako bi se spriječile po život opasni probavni poremećaji (proljevi i pojava edemske bolesti), starter mora sadržavati samo visoko kvalitetne nosače proteina, kao što su mliječni proizvodi, sojin proteinski koncentrat, proteini krumpira i hidrolizirani animalni proteini (krvne stanice i krvna plazma). Vrlo je važno da takva hrana sadrži i galakto-olikosaharide (GOS) ili npr. soli maslačne kiseline koji potiču rast enterocita u crijevnim resicama i stimuliraju imunološki sustav praseta. Uz sve to postupan prijelaz s jedne hrane na drugu ima veliko značenje.
Autor: mr. sc. Damir Rimac, dipl. ing. agr., Ekspert za svinjogojstvo za jugoistok Europe
