Sano tehnologija siliranja trava

Siliranje je oblik konzerviranja zelene mase bez prisustva kisika uz pomoć bakterija koje stvaraju mliječnu kiselinu. Iz ove jednostavne definicije siliranja proizlaze i faktori potrebni da se napravi i kvalitetna travna silaža. Sve počinje proizvodnjom kvalitetne biljke koju želimo konzervirati na način da sačuvamo što je moguće više hranjivih tvari u siliranoj biljci.

Prvi korak je da biljku kosimo u fazi kada ona ima optimalan sadržaj vlakana i najveći sadržaj energije u kg suhe tvari. Lakše ćemo silirati one biljne vrste koje imaju viši sadržaj šećera npr. ljulj, pogotovo u prvom otkosu, a niži puferski kapacitet (trave u odnosu na leguminoze). Košnja bi trebala biti na visini od ca 7 cm zbog optimalnog novog rasta biljke, kao i smanjenog unosa pepela/zemlje u masu.

Trave se u pravilu kose u fazi vlatanja, prvi otkos svakako prije izbijanja klasa, u pravilu negdje kada je biljka visine 25 do 40 cm.

Nakon košenja u optimalnom trenutku razvoja biljke odlučujuće je adekvatno provenjavanje kao dodatni preduvjet za kvalitetno vrenje u procesu siliranja. Za trave je poželjno da provenjavanjem postignemo suhu tvar između 30 - 40%, eventualno nešto više kod spremanja silaže u balama. Brzina provenjavanja ovisi prvenstveno o vremenskim prilikama (sunce, vjetar). Cilj je postići željenu suhu tvar u što je moguće kraćem vremenu.

Kada je biljka dovoljno provenula potrebno ju je u najkraćem moguće vremenu prevesti u silos uz adekvatnu obradu (usitnjavanje) i kvalitetno gaženje u silosu. Ovisno o suhoj tvari i zrelosti biljke preporučane duljina sječkanja je 2,5 – 4 cm. Pravilo je: „ što je više suho, kraće sjeckati“.

Kod siliranja u silosu preporuča se da slojevi materijala prije gaženja ne bi trebali biti deblji od 30 cm, kako bi se moglo kvalitetno nagaziti, odnosno sabiti biljnu masu i istisnuti zrak. Stroj za gaženje trebao bi imati težinu koja čini 1/3 – 1/4 težine mase koja u sat vremena ulazi u silos. Optimalna brzina vožnje stroja za gaženje je 2 – 3 km/sat.

Kada smo unijeli u silos zadnju prikolicu materijala za siliranje dovoljno je još sat vremena gaziti masu i potom je najbolje odmah silos kvalitetno pokriti. Kvalitetno pokrivanje podrazumijeva hermetičko zatvaranje silosa kako zrak više ne bi mogao ulaziti u silos. Ako smo to tako i napravili kroz nekoliko sati možemo vidjeti izdizanje pokrovnog materijala na silosu uslijed aerobne fermentacije koja nastaje jer bakterije koje za svoj razvoj trebaju kisik troše kisik koji je ostao ispod podfolije i fermentiraju šećere iz biljke i nastaje CO2. To podizanje pokrova je znak uspješnog hermetičkog zatvaranja silosa.

Naravno, cilj je da primjenom kvalitetne podfolije koja će se priljubiti uz masu za siliranje ostane što manje zraka između mase i podfolije kako bi aerobna fermentacija trajala što kraće, a uvjeti za anaerobnu fermentaciju nastupili što brže.

Preporuka za kvalitetno pokrivanje je svakako korištenje zidne folije i podfolije sa smanjenom propusnošću za kisik (razlika u propusnosti i do 100 puta u odnosu na klasičnu podfoliju) jer tako stvaramo povoljnije uvjete za ispravnu fermentaciju mase za siliranje i višegodišnjih pokrivača koji je štite od oštećenja.

Na svakoj biljci koju siliramo već na polju nalaze se korisne mliječno-kiselinske bakterije koje kod primjene pravilne tehnologije siliranja vode proces u smjeru pravovremenog i dovoljnog stvaranja mliječne kiseline i uspješnog konzerviranja biljke. Ali, osim njih na zelenoj biljci se nalaze i brojne druge bakterije koje su štetnici u procesu vrenja i mogu ga odvesti u neželjenom smjeru, kao i kvasci i plijesni koji također mogu dovesti do kvarenja, proizvodnje nepoželjnih i štetnih sastojaka, te smanjenja kvalitete i povećanih gubitaka u procesu siliranja.

Primjenom SANO Labacsil Duo kao kombiniranog biološko-kemijskog dodatka za siliranje dodajemo kulture bakterija koje stvaraju isključivo mliječnu kiselinu, uz istovremenu primjenu soli organske kiseline koje stvaraju optimalne uvjete za razvoj tih poželjnih bakterija mliječno-kiselinskog vrenja, a nepovoljne uvjete za nepoželjne bakterije, kvasce i plijesni kao štetnike vrenja.

Tijekom procesa siliranja nemoguće je izbjeći određene gubitke. Oni kreću već na polju neposredno nakon košnje biljke jer procesi metabolizma biljaka ne staju u trenutku košnje. Nastavljaju se u procesu vrenja, a ako je tehnologija siliranja nije bila adekvatna mogući su i značajni gubici u silosu nakon otvaranja silaže i početka korištenja u ishrani životinja. Smatra se da pravilnom tehnologijom siliranja možemo gubitke energije od ishodišnog materijala do silaže kojom hranimo životinje svesti na manje od 10%, ali oni isto tako kod nepravilne tehnologije siliranja mogu iznositi i preko 40%.

Pojava plijesni u silaži, truljenje mase, naknadno zagrijavanje silaže i sl. pojave neželjene su posljedice grešaka kod siliranja.

Cilj bi trebao biti napraviti silažu s visokim sadržajem energije po kg suhe tvari, maksimalno očuvanom kvalitetom proteina, bez znakova kvarenja, ugodnog mirisa i okusa za životinje jer će to rezultirati visokom konzumacijom takve silaže i većom proizvodnjom mlijeka/mesa iz kg suhe tvari takve silaže.

Životinje najradije jedu silažu koja ima puno mliječne kiseline, cilj više od 70% od svih kiselina nastalih u procesu vrenja.

Radimo li silaže koje podržavaju dobro zdravlje životinja, reprodukciju i optimalno iskorištenje njihovih genetskih potencijala u smislu proizvodnje?

Jedini objektivan način da to procijenimo je analiza silaže u odgovarajućem laboratoriju. Kvalitetna analiza silaže uključuje ispitivanje kemijskog sastava i hranjive vrijednosti silaže, ali i procjenu njenih dinamičkih svojstava u organizmu životinje. Daje nam informacije ne samo o sadržaju već i o kvaliteti proteina, ne samo o količini kiselih i neutralnih vlakana već i o stupnju i brzini probavljivosti vlakana. Osim toga dobijemo informaciju i o kvaliteti vrenja putem količine i međusobnih odnosa organskih kiselina nastalim u procesu siliranja. Naravno tu je i procjena sadržaja energije u silaži.

Jedan takav laboratorij, u koji je moguće poslati uzroka na analizu, nalazi se u SANO tvornici u Popovači, u Hrvatskoj, a rezultat je suradnje tvrtke SANO i CVAS laboratorija u SAD.

Rezultat analize služi nam s jedne strane za sastavljanje i optimiranje obroka temeljenih na bazi aktualnih silaža koje imamo na raspolaganju, a s druge strane ukazuje na mogućnosti i puteve poboljšanja kvalitete silaža koje farmer tek planira raditi. Cilj bi trebao biti pokušati uvijek napraviti nešto bolju silažu od prethodne, a kao prvi korak na tom putu služi nam analiza kvalitete postojećih silaža.

 

 

Autor: Pero Gnjidić

Vaš izravni kontakt

Sano - Suvremena hranidba životinja d.o.o.
044/568-000
044/670-816
Industrijska cesta 1, Potok
44317 Popovača
Hrvatska