Utjecaj vremenskih uvjeta na nutritivnu kvalitetu usjeva

      Niz čimbenika utječe na kemijski sastav biljnih krmiva i kao rezultat na nutritivne vrijednosti hrane za životinje: varijacije u biljnoj genetici, uvjeti okoline tijekom uzgoja, sakupljanja i skladištenja , načini prerade , tehnološki tretmani i drugi. Izvedeno to znači  da varijabilnosti kakvoća voluminoznih krmiva, žitarica i leguminoza nije moguće izbjeći.

     Upotreba nepreciznosti o hrani za životinje štetno je za proizvodnju životinja iz nutricionističke, ekonomske i ekološke perspektive. Kakvoća uzgojenih , sakupljenih i uskladištenih biljnih hraniva je dinamička kategorija tijekom hranidbenog razdoblja odnosno do sakupljanja nove ljetine. Kako bi se zadovoljavale prehrambene potrebe i osigurala trajna konkurentnost te jamčio održiv i ekološki prihvatljiv rast stoke potrebno je pravovremeno i potpuno pouzdano  praćenje  varijacija kemijskog sastava biljnih hraniva za životinje u cilju formiranja optimalnih ukupnih dnevnih obroka.

    Ovdje se razmatra utjecaj ekstremnih vremenskih uvjeta kojima svjedočimo na kemijski sastav odnosno na nutritivnu kvalitetu biljnih krmiva osobito voluminozne krme.

    U članku će se prikazati i mogućnosti praćenja dinamičkih promjena kakvoće biljnih hraniva te posebno detaljno razmatranje i praćenje uspješnosti procesa siliranja. Dosegnuti sadašnji nivo NIR (Near Infrared Spectroscopy) tehnologije instaliran u novom SANO laboratoriju i uključen u globalnu CVAS (Cumberland Valley Analytical Services) laboratorijsku mrežu  precizno, pouzdano i u realnom vremenu prati zahtjevane  kontrolno-analitičke parametre . Cilj je optimizacija specifikacija biljnih hraniva uz cjelovitu kontrolu troškova ishrane po najvišoj kvaliteti i brzini. Dobivene informacije su od esencijalne pomoći najnaprednijim farmerima i trajna podrška podizanju konkurentnosti domaće proizvodnje mlijeka. 

 

AKTUALNI VREMENSKI UVJETI U RH , JUGOISTOČNOJ I SREDNJOJ EUROPI

     I bez službenih analiza DHMZ (Državni hidrometereološki zavod)  je jasno da su proljeće i početak ljeta 2019. godine (ožujak, travanj, svibanj, lipanj) karakterizirale ekstremne vremenske prilike. Svibanj je bio izrazito hladniji dok je lipanj bio znatno topliji od dugogodišnjeg prosjeka. Slična je situacija i u zemljama okruženja i u Srednjoj Europi u cjelini. Ostvarene prosječne temperature  su korigirale i najnovije prognoze svjetskih metereoloških organizacija npr od ECMWF 01.svibanj, 2019. (European Centre for Medium-Range Weather Forecasts).

Prikaz: Procjena i ostvarenja temperatura u Jugoistočnoj i Srednjoj EU, Hrvatskoj i susjednim zemljama (5-8 mj 2019)

 

      Izrazito je šokantno ostvarenje prosječne temperature u lipnju u kontinentalnom dijelu RH i Istri koji su značajni za proizvodnju biljnih krmiva (Slavonija od 3,0 do 4,1°C, Istra od 3,4 do 3,8°C , Zgb regija 4,6 °C više od tridesetogodišnjeg prosjeka). Slične vremenske (ne)prilike su bile i u susjednim EU regijama.

     Općenito vremenski (klimatski)  poremećaji  a posebno ovako veliki i nepredvidivi kao u svibnju i lipnju ove godine su vrlo mogući uzrok značajnih varijacija  nutritivne kvalitete voluminozne krme i žitarica neophodnih u ishrani domaćih životinja posebno preživača.

 

UTJECAJ VREMENSKIH PROMJENA NA PROBAVLJIVOST BILJNIH KRMIVA

     U vlažnim uvjetima (npr kao 5. mj. 2019.) biljke brže rastu. Kako bi se održavao biljni skelet, stvaraju se strukturalna vlakna i lignin, čime se smanjuje probavljivost u ishrani. Više temperature utječu na ubrzanje rasta i daljnje povećanje lignifikacije. Nepovoljnije okolnosti su i pojačano vlažno vrijeme i pojačana  naoblaka. Nedostatak sunčeve svjetlosti dodatno utječe na probavljivost jer smanjuje sadržaj biljnih šećera.

     Kod suhih uvjeta (obilna sunčeva svjetlost) (kao npr 6. mj. 2019.) odvija se obrnuti scenarij. Nedostatak vode usporava rast biljaka, ali se fotosintezom (klorofil - zeleni pigment apsorbira svjetlost tj sunčeva energija se pretvara u kemijsku energiju - glukozu) proizvodi šećer. U takvim okolnostima moguće neće biti velikih prinosa krmnog bilja, ali će biti općenito visoke kvalitete i s višim razinama šećera i dobro fermentirati kod siliranja.

     U nekim budućim vrlo optimistički projiciranim uvjetima ratarstva u RH sa značajnim učešćem umjetnog navodnjavanja bi se mogla kompenzirati očekivana povećanja prosječnih temperatura u sezoni vegetacije biljaka. Za sada je vrlo malo učešće sustava umjetnog navodanja kultiviranih poljoprivrednih površina u RH. U realizaciji  je veći broj projekata navodnjavanja te je za očekivati postepeno podizanje tog učešća u ukupno obradivim površinama sa sadašnjih minimuma. Tek sa značajnim povećanjem navodnjavanja kultiviranih površina će se moći potpuno kvalitativno upravljati sa proizvodnjom voluminozne krme i žitarica sa optimalnim nutritivnim bilansom kemijskog sastava biljnih voluminoznih krmiva , mahunarki i žitarica.

     Značajno povećanje prinosa i kakvoće  krmnog bilja na ipak ograničenim ratarskim površinama će dodatno povoljno utjecati na jediničnu cijenu i trošak u ishrani životinja odnosno finalnu profitabilnost i ratarstva i stočarstva.

 

SILIRANJE

     Skladištenje zelene voluminozne krme u anaerobnim uvjetima, pogodnim za razvoj i aktivnost bakterija mliječno-kiselog vrenja koje fermentiraju biljne ugljikohidrate u organske kiseline čime povećavaju kiselost biljne mase koja se konzervira u obliku silaže. Najčešće se siliraju trave, mahunarke, djetelinsko-travne smjese i cijele biljke žitarica osobito cijela biljka kukuruza. Usjevi koji su pogodni za siliranje sadrže više šećera i manje proteina. Po pogodnosti za siliranje na prvom mjestu cijela biljka kukuruza, zatim trave, mahunarke a gomoljače i kupusnjače su najmanje pogodne za siliranje. Usjeve manje pogodne za siliranje potrebno je provenuti prije siliranja, silirati ih zajedno s visokoenergetskim krmivima (kukuruz,melasa) i/ili tretirati aditivima prilikom siliranja. Korištenje aditiva u obliku mliječno-kiselinskih inokulanata koji proizvode velike količine mliječne kiseline je široko prihvaćeno u Evropi gdje je taj promet pod strogim nadzorom.

 

UVJETI KOJI UTJEČU NA FERMENTACIJU „SILAŽE“

      Primarni pokretač visoko učinkovite fermentacije je koncentracija ugljikohidrata topivih u vodi. Efektivnost fermentacije je funkcija količine šećera u odnosu na razinu vlage materijala koji se silira. Sadržaj šećera u usjevu koji je dostupan za fermentaciju (na svježoj masi) je vrlo značajan faktor uspjeha fermentacije. Što je veći sadržaj vlage u krmi, to je niža koncentracija šećera na bazi svježe mase. Time se može ograničiti količinu šećernog supstrata za poželjne bakterije za postizanje željenog pH u procesu fermentacije. Od ključne je važnosti brzo smanjiti pH u silaži kako bi se stvorio okoliš u kojem bakterije klostridija ne mogu procvjetati. Pri izmjenjenim okolnostima ako se npr. pH diže počinju se naglo razvijati procesi gnjiljenja koji izmjene sastav krmiva. Klostridijalne bakterije djeluju protiv učinkovitih fermentacija jer razbijaju proteine ​​do amonijaka, histamina i drugih proizvoda koje preživači ne koriste učinkovito i zapravo mogu ograničiti unos suhe tvari. Prema tome osnovni zadatak kod siliranja je omogućavanje najpovoljnijih uvjeta za intezivno stvaranje mliječne kiseline tako i za njeno održavanje.

 

RAZINA AMONIJAKA

    Razina amonijaka je analizirana u više od 1500 uzoraka sijena u CVAS-u i grafički prikazana prema rasponu suhe tvari. Očito je ako se silira pri višim razinama vlage (niža suha tvar), prosječna razina amonijaka raste. U idealnom slučaju, kada fermentacija pravilno napreduje, amonijak (ekvivalent sirovog proteina) treba biti manji od cca 12% sirovog proteina.

 

 

KAPACITETI PUFERIRANJA

     Ključno razmatranje u dobivanju učinkovitih fermentacija je količina puferirajuća sposobnosti krmnog usjeva. Puferirajuća sposobnost varira unutar krmne vrste i zrelosti i prvenstveno se temelji na njihovom sadržaju proteina i minerala. Visoki puferski kapacitet će odoljeti željenom smanjenju pH u prisutnosti fermentacijskih kiselina. Otpornost na pad pH znači da se fermentacija odvija sporije, što rezultira većim gubitkom suhe tvari i energije. Postoji stvarna mogućnost da bakterije klostridijuma i druge pridružene štetne bakterije preuzmu fermentaciju, razbijaju proteine u produkte truljenja te razgrađuju šećer u octenu kiselinu i alkohol ​​tj stvaraju nepoželjne završne proizvode fermentacije. Primjeri silaže s visokim kapacitetom puferiranja su lucerna, djetelina i soja. Primjeri niskog kapaciteta puferiranja bili bi neki od trava uključujući i trava žitarica. Zbog razlike u puferirajućem kapacitetu, teže je napraviti silažu iz leguminoza nego trava na istoj razini suhe tvari.

 

FERMENTACIJE MAHUNARKI

    Donji grafikon sumira fermentaciju mahunarki po rasponu suhe tvari. Uzorci silirani ispod 32% suhe tvari imaju znatno višu prosječnu razinu maslačne kiseline. Octena kiselina ima tendenciju da bude mnogo viša u uzorcima s višom vlagom, što ukazuje na sporiju fermentaciju. Kao što je ranije objašnjeno, to je zbog nižih koncentracija šećera u siliranom materijalu. Mliječna kiselina doseže vrhunac kada se mahunarke siliraju u rasponu od 34% do 38% suhe tvari, što ukazuje da su u ovom rasponu fermentacije potencijalno najučinkovitije.

 

    Siliranje na višim razinama vlage nije potpuno sigurna najava problema u fermentaciji, ali povećava izglede da će ishod fermentacije biti loš. S većim sadržajem šećera u usjevima i dobrim upravljanjem procesom siliranja moguće je provoditi dobru fermentaciju. Međutim, izgledi za produktivnije ishode su niži kako se razina vlage povećava. Slijedeći grafikon priazuje  postotak uzoraka s maslačnom kiselinom iznad 0,5% DM u rasponima suhe tvari. Može se reći da je rezultat od iznad 0,5% maslačne (butanske) kiseline "neuspjeh fermentacije", slabije od optimimuma i potencijalno utječe na produktivnost životinja. Vrlo je vidljiv apsolutni trend za više „neuspjeha fermentacije“ kada je sjenaža silirana vlažnija. 

FERMENTACIJA  KUKURUZNE SILAŽA

    Važno je napomenuti da kukuruznu silažu uglavnom ne karakteriziraju gore opisani rizici fermentacije. Kukuruzna silaža često se silira ispod 30% suhe tvari s prihvatljivo dobrim rezultatima. Razlog za to je da se biljka kukuruza često silira s više od 10% šećera koji pokreće agresivnu fermentaciju, brzo spuštajući pH što inhibira rast klostridijskih bakterija.

 

UPRAVLJANJE POBOLJŠAVANJIMA FERMENTACIJA SILAŽA

Proljetna i početak ljetne sezone kao npr ovogodišnje  postavlja rizike za dobru silažu. U nekim regijama teško je bilo pronaći dva uzastopna sunčana dana za rezanje i uvenuća sijena.

U nastavku slijede prijedlozi za poboljšanje kvalitete sijena:

  • Skraćenje vremena rezanja kako bi se izbjeglo zrele usjeve koji mogu biti niži sadržajem ugljikohidrata topivih u vodi. Veća razina vodotopivih šećera potiče učinkovitiju fermentaciju. Budite oprezni i ne silirajte ispod 34% suhe tvari. Učinak viših razina vlage razrjeđuje šećere i dovodi do manje učinkovite fermentacije.

  •  Izbjegavanje produljenje vremena uvenuća ako je moguće, jer to omogućuje disanje koje smanjuje šećer.

  • Značajne količine oborina na uvenulom usjevu mogu isprati šećere potrebne za pogon fermentacije. Jedna od najgorih kombinacija je pokušaj siliranja mokrog materijala koji je imao znatne oborine tijekom uvenuća. Oborine na uvenulim usjevima mogu krmu zaprljati zemljom koja može biti kontaminirana organizmima štetnim za dobru fermentaciju.

  • Ovo je vrsta sezone u kojoj se treba koristiti dokazani homo-mliječni inokulant  koji može brzo smanjiti pH. Padanje pH ispod 5,0 do trećeg dana siliranja će biti dokaz nadjačanja bakterija nepoželjnih karakteristika (Clostridia i Enterobacteria). Troškovi su opravdani u usporedbi s maslačno zakiseljenom sijenažom. Bakterije unijete u silos stvaraju odmah mliječnu kiselinu i time skraćuju period razmnožavanje nepoželjenih mikroorganizama.

  • U vlažnoj kišnoj sezoni, kada se šećer u sijenu i sadržaj dobivene suhe tvari mogu mijenjati, homo-mliječni inokulant s enzimima može pomoći u povećanju početnog šećera u usjevima.

  • Aditivi koji uzrokuju početni pad pH vrijednosti pomažu u procesu fermentacije. Uz vlažne kulture koje sadrže niži šećer, dodavanje kiselina može napraviti kritičnu razliku.

 

OCJENJIVANJE  KVALITETE SILAŽE

      Silaža čitave biljke kukuruza je osnova dnevnog obroka goveda (40-60% ukupnog obroka). U kojoj će količini uistinu silaža biti zastupljena u obroku i koliko rado će ju životinje uzimati umnogome ovisi o kvaliteti silaže. Kvaliteta silaže se može odrediti organoleptičkom ocjenom te kemijskom analizom koja je skupa i dugo traje.

Organoleptička ocjena:

boja: →dobra kukuruzna silaža ima svijetlo žutu do žuto-zelenu boju, dok kod travne silaže (sjenaže) ona je lagano smeđe-zelene boje, prljavo zelena te crna boja znak su procesa truljenja i jačeg maslačnog vrenja nepoželjnog u procesu fermentacije,

miris: →miris kvalitetne silaže je svjež, te ugodno kiselkast, slaba silaža ima miris po užeglom maslacu (pojava maslačne kiseline), silaža koja ima oštar i bockajući kiseli miris sadrži preveliku količinu octene kiseline,

izgled biljne mase: → vizualna oštećenja silirane krme upućuju na pogreške u procesu siliranja, a mogu nastati u slabo zgaženoj silaži, te u silaži koja je tijekom dužeg vremena punjena u silos, ako nije omogućeno otjecanje silažnog soka, te ako je prilikom siliranja u silos uneseno nečistoća,

Kemijska analiza: →određuju se sadržaji mliječne kiseline (oko 2,0-2,5%), octene (oko 0,8%) i maslačne kiseline (vrlo malo ili ništa), kao i kiselost silaže (pH 4,2-4,5) te sadržaj suhe tvari. 

 

 

SANO/CVAS KONTROLA KVALITETE SILAŽE

       Naš je posao mjeriti hranjive tvari koje su važne za održavanje , rast i razvoj  životinja  kao i spojeve koji nepovoljno utječu na sigurnost i kvalitetu hrane sve u cilju  dubokog razumijevanja sastojaka koje koristimo u našem osnovnom poslovanju proizvodnji nutritivnih proizvoda za ishranu životinja.

       U ovom slučaju to se posebno odnosi na sve vrste silaža i sjenaža te žitarica , leguminoza i drugih hranjivih biljnih krmiva u ishrani mliječnih krava.

       Velik dio aktivnosti našeg tima usmjeren je na NIRS tehnologiju (Near Infra Red Spectroscopy) koja je alat za mjerenje hranjivih tvari koji svojim korisnicima omogućuje racionalnu odluku o sastojcima za kupnju, kako ih nutritivni i financijski optimirati u hrani za životinje i kako revidirati gotovu hranu u stvarnom vremenu u kojem se događaju varijacije kemijskog sastava biljnih hraniva.

     Kontrolno analitička provjera svih vrsta silaža i sjenaža  (također i žitarica , sojinog zrna i sačme i drugih krmiva) se odvija u novom NIRS laboratoriju SANO (otvoren u 10 mj. 2018.) u suradnji sa CVAS (Cumberland Valley Analytical Services , USA) globalnom laboratorijskom mrežom (uz dnevnu kalibraciju i standardizaciju analiza).

       Pored osnovnih parametara, Sano/CVAS analiza sadrži važne metaboličke frakcije proteina (9 frakcija) , te velik broj informacija o vlaknima uključujući NDF (Neutral Detergent Fiber) i uNDF (undigested Neutral Detergent Fiber) probavljivost u razdoblju od 30 do 240 sati; ugljikohidrate – gdje izdvajamo škrob i njegovu probavljivost;  kiseline u silaži, masne kiseline, nezasićene masne kiselina,  pojedine minerale, kao i izračun raznih pokazatelja  energije i indeksa,  te DCAD (Dietary Cation-Anion Difference) i dr.

     Rezultati analiza  se odmah obrađuju od strane posebno educiranih SANO stručnjaka, koji koriste rezultate analiza   pri računanju i izradi obroka za mliječne krave putem tehnologije poznate u stručnim krugovima  pod nazivom Cornell University Net Carbohydrate and Protein System (CNCPS). Sistem CNCPS  je vrlo kompleksan i počiva ne samo na poznavanju količine hranjivih tvari u obroku - nego i na njihovim dinamičkim svojstvima (dinamika probave) kao i raspoloživosti u probavnom traktu životinje u pojedinim fazama probave. 

      Da bi imao dovoljno pokazatelja za efikasnu funkciju,  CNCPS sistem, kroz operativan dio programa za hranidbu – AMTS (Agricultural Modelling and Training System) treba i čitav niz pokazatelja o proizvodnji, kretanju životinja te raznim fiziološkim i zdravstvenim detaljima.

     U cjelovitom SDN (SmartDairyNutrition) konzultacijskom sustavu Sano i njegova tri partnera u suradnji, CVAS, AMTS i DSP (Digital Signal Processing), kombinirali su najbolja svjetska iskustva u tri specifična  područja  : analizi hrane, formulaciji obroka i savjetovanju o upravljanju hranom i stadom. 

 

Autor: Branko Stuburić

 

Vaš izravni kontakt

Sano - Suvremena hranidba životinja d.o.o.
044/568-000
044/670-816
Industrijska cesta 1, Potok
44317 Popovača
Hrvatska