Robotska mužnja
Više kontrole, više slobode
Robotska mužnja promijenila je tradicionalne načine svakodnevnoga životnog stila na farmi. Oživjela je privlačnost poljoprivrede za mlađe, tehnološki osviještene farmere koji traže novu vrstu fleksibilnosti u svom radu, profitabilnom poslovanju i boljem životnom standardu.
Robotika je budućnost naše civilizacije u svim područjima. Interakcijom različitih znanstvenih disciplina otkrivene su nove znanstvene spoznaje, a njihova primjena u mljekarskoj industriji rezultirala je znatnim poboljšanjima.
Kao primjer možemo navesti napredak u genetici koji je rezultirao povećanom proizvodnjom mlijeka tijekom laktacije od otprilike 4000 kg prije 30 godina, do današnje prosječne proizvodnje između 7000 i 12.000 kg mlijeka. Napretku u mljekarstvu pridonijele su i spoznaje o važnosti ispravnog menadžmenta u proizvodnji mlijeka.
Mužnja predstavlja središnji dio menadžmenta mljekarske farme za optimizaciju proizvodnog kapaciteta i kvalitete mlijeka. Ona nije samo postupak kojim se mlijeko izmuzuje iz vimena krava u laktaciji, već je i proces kojim se aktiviraju mnogi fiziološki mehanizmi u organizmu krave, mehanizmi koji reguliraju kapacitet proizvodnje,
sastav mlijeka, uzimanje hrane i ponašanje životinje.
Razvoj strojne mužnje
Povijesno gledajući, strojna mužnja krava radi na istom principu, od prvih uređaja konstruiranih početkom 19. stoljeća, pa sve do današnjih najsuvremenijih postrojenja, u koja spadaju i izmuzišta i roboti za mužnju krava. Automatska je mužnja životinja u laktaciji, posebno mužnja muznih krava, i to bez upliva ljudskog rada, što je osnovni razlog njihova nastanka. Automatski sustavi za mužnju (AMS), koji se nazivaju i voljni sustavi za mužnju (VMS), razvijeni su potkraj 20. stoljeća. Komercijalno su dostupni od ranih 1990.-ih. Takav način mužnje naziva se robotska mužnja. Zajednička je značajka svim robotima za mužnju da se svi oslanjaju na korištenje računala i posebnog softvera za upravljanje stadom.
Navedeni je softver zapravo prava vrijednost robota, jer omogućuje praćenje raznih parametara vezanih uz krave i mužnju - koliko je litara koja krava dala, kolika je prosječna količina mlijeka koju daje u određenom razdoblju, masnoća mlijeka, čak i jesu li krave spremne za osjemenjivanje.
Riječ je o neprocjenjivim podacima za svakog uzgajivača koji želi maksimalno iskoristiti potencijal svojih životinja. Robotska mužnja pruža mnoge prednosti, ali i neke elemente za razmatranje.
Prednosti
Prva je prednost da nema potrebe za muzačem - farmer se oslobađa procesa mužnje, a time i krutog rasporeda rada na farmi. Njegov rad se preusmjerava, čime se omogućuje kvalitetnije iskorištavanje preostalog vremena za nadzor zdravlja, reprodukcije, hranidbe itd.
Druga je prednost dosljednost muznog procesa - muzni proces je konzistentan za svaku kravu prilikom svake mužnje, nije pod utjecajem rutine različitih muzača. Sisne čaše uklanjaju se individualno, što znači da izmuzena četvrt ne ostaje pod vakuumom dok se muze druga četvrt. Takva mužnja rezultira smanjenim ozljedama tkiva vimena.
Također, na taj način izbjegava se slijepa mužnja, odnosno strojna mužnja pri kojoj je protok mlijeka vrlo nizak ili ga uopće nema.
Postoji mogućnost promjene omjera pulzacija, kao i razine vakuuma prema protoku mlijeka u svakoj četvrti.
Treća je prednost učestalost mužnji - prelaskom s dvokratne na mužnju 2,7 do 3,2 puta na dan u vimenu krava povećavaju se aktivnosti mliječnih enzima. Također, pri učestaloj mužnji dolazi do diferencijacije i proliferacije stanica, što zajednički rezultira povećanom sekrecijom mlijeka.
Četvrta, vrlo značajna prednost u ovom kontekstu jest menadžment stada - upotreba računalne tehnologije s pripadajućim softverima i senzorima za praćenje proizvodnje i ponašanja svake pojedine životinje omogućava prikupljanje vrlo velikog broja podataka. Oni pomažu farmeru da poboljša menadžment na svojoj farmi kroz analizu kretanja trendova u stadu, primjerice nastala promjena u proizvedenoj količini mlijeka u odnosu na promjene u sastavu obroka za krave u laktaciji. Također, moguća je i analiza povijesti svake pojedine krave, ali i uključivanje upozorenja koja će alarmirati farmera na neuobičajene promjene koje upozoravaju na bolest ili ozljedu životinje. Takav način softverskog praćenja performansi farme svakako predstavlja dodanu vrijednost za automatske muzne sustave.
No, ipak treba istaknuti kako ispravna interpretacija i upotreba takvih informacija ovisi o vještinama korisnika ili točnosti računalnih algoritama za izradu izvještaja.
Softver za upravljanje stadom mora biti praktičan i jednostavan i mora u potpunosti automatizirati četiri ključna koraka za uspješno upravljanje farmom muznih krava:
- Opservacija - praćenje proizvodnje stada s obzirom na količinu i kvalitetu mlijeka, kao i praćenje zdravlja životinja.
- Analiza - analiziranje proizvedene količine i kemijskog sastava mlijeka, prisutnost krvi u mlijeku, električne provodljivosti, aktivnosti svake pojedine životinje, praćenje tjelesne mase, temperature i konzumacije hrane.
- Automatska kontrola - bazirana je na analizama, čime se osigurava automatska kontrola životinja. Promjena režima hranidbe, primjerice, ili odvajanje životinja kojima je potrebna posebna pažnja.
- Izvještaji - opskrbljuje farmera i ostale zainteresirane stranke detaljnim izvještajima o stadu kao cjelini, ali i o svakoj životinji zasebno.
Kao što je već navedeno, pri uvođenju robotizacije u mljekarsku proizvodnju postoje i elementi za razmatranje.
Elementi za razmatranje
Prvo, veća početna investicija u robote za mužnju.
Drugo, troškovi električne energije za rad robota - kod troškova svakako treba uzeti u obzir uštede na radnoj snazi koja je potrebna za mužnju, što u konačnici može prevagnuti.
Treće, povećanje kompleksnosti - budući da složenost opreme predstavlja neophodan dio tehnološkog napretka, tako je i evidentna povećana složenost robota za mužnju nad konvencionalnim izmuzištima.
Četvrto, otežana primjena u pašnjačkim sustavima.
Kakva je budućnost mužnje?
Procjenjuje se kako u ovome trenutku na farmama muznih krava širom svijeta postoji instalirano više od 35.000 automatskih muznih sustava. Ugradnja robota za mužnju predstavlja globalni trend. Pretpostavka je također da će do 2031. godine gotovo polovica stada muznih krava u sjeverozapadnoj Europi biti muzena robotima za mužnju (što uključuje robota za mužnju kao samostalnu jedinicu i robotsku ruku kao sastavni dio izmuzišta).
Trenutno je u Hrvatskoj tek mali broj farmi s instaliranim robotima za mužnju, što predstavlja izrazito skroman rezultat.
Međutim, globalni trendovi u mljekarstvu, nužnost za što učinkovitijom proizvodnjom, potreba za poboljšanjem životnog standarda farmera, cijena rada, kao i sve veći nedostatak radne snage, svakako predstavljaju vrlo važne čimbenike koji će omogućiti robotima za mužnju da pronađu svoj put do naših farmi.
Zaključak
Mogli bismo zaključiti da je menadžment farme glavna odrednica uspjeha farme s automatskom mužnjom.
Također, osim promjene rutine muznih krava, djelatnici na farmi i menadžeri stada gube redovitu priliku za bliski kontakt s kravama, koji se događao dvaput ili triput dnevno prilikom mužnje. Za mnoge farmere ta promjena znači da moraju naučiti koristiti informacije koje pruža robotski sustav. Umjesto oslanjanja na vizualnu percepciju dobrobiti i stanja krava, potrebno je osloniti se na odgovarajuće informacije sustava i na njihovo tumačenje.
Automatizirani sustavi za mužnju mijenja način i intenzitet rada. U određenoj mjeri manualni se rad smanjuje, ali njega zamjenjuju rukovanje podacima i promatranje.
Glavna je snaga robotske mužnje smanjenje troškova rada, a farmerima je omogućeno da više rade ono što vole, a to je briga za životinje. Mnogi bi se farmeri složili da je lakše biti menadžer krava nego menadžer ljudi.
Autor: Daniel Stojsavljević, dipl.ing.agr.
