SANO na godišnjoj skupštini Svinjogojske udruge Virovitičko-podravske županije
U utorak, 16. svibnja u Virovitici je održana godišnja skupština Svinjogojske udruge Virovitičko-podravske županije čija je predsjednica Mirjana Bilović podnijela izvješće o radu u proteklom razdoblju kao i plan aktivnosti za 2023. godinu gdje je između ostalih naveden i odlazak u uzvratni posjet članovima Saveza svinjogojaca Slovače i posjeta Međunarodnom sajmu poljoprivrede – Agrokomplex u Nitri. Skupštini je prisustvovao i predsjednik Udruge svinjogojaca Varaždinske županije Damir Jagić, načelnik HAPIH Sektora za uzgoj, testiranje i genetsko vrednovanje životinja Drago Solić te predstavnici SANO, d.o.o. kompanije Damir Rimac, ekspert za svinjogojstvo na jugoistoku Europe i Franjo Kišiček, regionalni prodajni savjetnik.
Prilikom pozdravnih riječi Damir Rimac je naglasio kako se radi o jedinoj ženi predsjednici Udruge svinjogojaca u Hrvatskoj te je čestitao predsjednici Mirjani Bilović drugi mandat na čelu Udruge. Tom prilikom zaželio je uspjeh u budućem radu Udruge koja ove godine proslavlja 13 godina postojanja uz kraći prekid u radu u periodu 2016. – 2018. godine. Počeci Udruge datiraju iz siječnja 2010. godine kada je troje entuzijasta (Željko Matišić kao predsjednik, Zdravko Vukovski, kao dopredsjednik i Tihana Bišćan, kao tajnica), pokrenulo i osnovalo Udrugu. Zbog određenih problema Udruga je 2017. ugašena zbog nemogućnosti pronalaženja pozitivnih rješenja za spas svinjogojske proizvodnje, da bi je 2018. ispred inicijativnog odbora ponovo reaktivirala sadašnja predsjednica Mirjana Bilović sa svojim suradnicima. Danas Udruga broji oko 35 članova od kojih nekih uzgajaju crne slavonske svinje (CSS), drugi imaju križane, dok dio članova ima i svinje pod selekcijom za rasplodni materijal. U pasminskom smislu apsolutno dominiraju proizvođači CSS-a – pa se opravdano postavlja pitanje pozicioniranja na tržištu.
U Hrvatskoj je 2021. godine bilo oko 80.000 kom rasplodnih krmača, premda je danas taj broj vjerojatno i značajno manji (70.000 kom?), od čega je samo oko 29.000 kom pod kontrolom proizvodnosti (36,3 %). Od tog broja se oko 84 % krmača nalazi na velikim proizvodnim kapital-intenzivnim sustavima, dok je samo 16 % krmača pod kontrolom proizvodnosti na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Prema pasminskom sastavu od tog broja oko 51 % čini PIC genotip (Pig Improvement Company), dok oko 30 % otpada na Topigs Norsvin genotip (2021.).
Svinjogojska proizvodnja je vrlo kompleksna i zahtjevna pogotovo u ovim uvjetima kada je potražnja za prasadi izrazito velika, a iste nema jer proizvođači nisu konkurentni, pa se danas domaće prase prodaje za 5 €/kg – ali ga se ne može naći. EU je drugi najveći svjetski proizvođač svinjskog mesa te je najveći izvoznik mesa i mesnih proizvoda, ali danas postoji veliki broj utjecaja koji će značajno određivati otpornost i održivost svinjogojstva u EU: društveno-gospodarski, ekološki, klimatski te utjecaji koji se odnose na zdravlje i dobrobit svinja. Zbog svega toga procjena je da će se indeks samodostatnosti EU na svinjskom mesu od 125 %, tijekom 2023. godine spustiti na 110 % (smanjenje za 15 %), dok se središte gravitacije svinjogojske proizvodnje seli u Španjolsku zbog najavljenih i započetih velikih redukcija stada krmača u zemljama EU. Samo je Danska smanjila broj krmača za 10 %, dok proces smanjenja stada krmača traje i u Njemačkoj i u Nizozemskoj. Velike poremećaje na tržištu radi i eufemistička „specijalna vojna operacija“ u Ukrajini od strane Rusije. Ako se zna da Rusija i Ukrajina čine više od 30 % svjetske trgovine pšenicom i ječmom, više od 17 % svjetske trgovine kukuruzom i više od 50 % svjetske trgovine suncokretovim uljem, sjemenkama i sačmama treba očekivati i nadalje velike probleme u svinjogojskom sektoru pogotovo jer sam ukrajinski izvoz s glavne trgovačke rute ide preko luka na Crnom moru.
Ispred kompanije SANO, d.o.o. Damir Rimac je naglasio da je potrebno iskoristiti sve mogućnosti koje se pružaju od strane Virovitičko-podravske županije kao i sva raspoloživa sredstva iz EU fondova jer se procjenjuje da u tri slavonske županije – Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska i Brodsko-posavska – ima manje od 1.000 rasplodnih krmača pod kontrolom proizvodnosti, a sami naturalni pokazatelji su dosta niski. Od toga broja oko 35 % rasplodnih krmača je locirano upravo u Virovitičko-podravskoj županiji. Važnost biosigurnosnih mjera i predanost u proizvodnji svinja, usvajanje novih tehnologija držanja i hranidbe svinja bitne su odrednice moderne svinjogojske proizvodnje te je u nastavku pozvao članove Udruge da se samoeduciraju i prate tehnološki razvoj čitanjem stručnih tekstova, npr. u časopisu „Svinjogojstvo“ te odlascima na edukacije i tečajeve sve u smislu povećanja svoje produktivnosti, a time i profitabilnosti. Ne odustajte od svoje proizvodnje već zajedničkim snagama radimo na razvoju svinjogojstva Hrvatske i ove regije – zaključno je rekao Damir Rimac.
